Njemačka se nalazi u umjerenom klimatskom pojasu Europe i ima raznoliku floru koja krasi šume i livade pravom igrom boja. Šumsko cvijeće u ovdašnjim predjelima pruža jedinstven pogled na raznolikost prirode. Ako ste zainteresirani za šumsko cvijeće Njemačke, lako ćete ga prepoznati po jarkim bojama.
Koje boje postoje?
Svatko tko je dio djetinjstva proveo u šumi, bez problema će prepoznati mnoga cvijeća koja se mogu pronaći u šikari i na rubu šume. Njemačka flora fokusirana je na mali izbor boja koje su originalne i, za razliku od tropskih biljaka, djeluju prilično jednostavno. Šumsko cvijeće cvjeta u sljedećim bojama:
- bijelo
- zelenkasto
- plavo i ljubičasto
- crvenkasto
- žuta
- raznobojno
Savjet:
Kada prepoznajete cvijet, nemojte se oslanjati samo na boju. Šare na listovima, oblik cvjetova i rast pružaju dodatne informacije o tome koja bi biljka mogla biti.
Šumsko cvijeće u bijelom
Ovdašnje šume imaju tendenciju da imaju bijelo cvijeće koje se proteže prema suncu između zelenog grmlja kako bi pozdravilo planinare i ljubitelje prirode svojim cvjetnim ukrasima. Uz žute cvjetove, oni čine najveću skupinu i vrlo su popularni zbog svoje boje. Ono što je zapanjujuće kod bijelog šumskog cvijeća su brojni cvjetovi, koji se mogu naći na biljkama u najrazličitijim oblicima, od raskošnih kišobrana do metlica, poput pjenastih cvjetova. Jako se ističu svojim zelenim listovima i često se nose kao dodaci za kosu. Neke od vrsta, uključujući đurđicu, šumicu i divlji češnjak, među najpoznatijim su biljkama koje se uglavnom nalaze u proljeće. Šumovka je čak jedna od prvih biljaka koje se mogu naći u šumi u proljeće i ljudi je koriste već tisućama godina.
Sljedeće šumsko cvijeće cvjeta u bijelom:
- Super (Aegopodium podagraria)
- Gorušica s češnjakom (Alliaria petiolata)
- Divlji češnjak (Allium ursinum)
- Anemone (Anemone nemorosa)
- Šumska pjenilica (Cardamine flexuosa)
- Livadska pjenilica (Cardamine pratensis)
- đurđica (Convallaria majalis)
- Šumska jagoda (Fragaria vesca)
- Kiselica (Oxalis acetosella)
- Brada šumskog jarca (Aruncus dioicus)
- Immenblatt (Melittis melissophyllum)
- Drvica (Galium odoratum)
- Mali bobar (Pimpinella saxifraga)
- Cvjetovi od pjene (Tiarella)
- Velika vještica (Circaea lutetiana)
- Märzenbecher (Leucojum vernum)
Šumsko cvijeće u zelenkastim tonovima
Broj cvjetova u zelenkastim tonovima izuzetno je mali jer cvijeće preferira upečatljive boje kako bi privuklo pčele i druge oprašivače. Nije tako s ove tri vrste, koje u usporedbi s drugim biljkama imaju svijetlo zelenu boju koja često spaja žute elemente. Osobito slezenovca s izmjeničnim listovima ima intenzivan zeleni ton koji čak djeluje zlatno ili žućkasto u različitim spektrima svjetlosti. S druge strane, Salomonov pečat sa svojim prema dolje visećim cvjetovima u izrazito blijedoj nijansi zelene, gotovo bijele boje, brojan je i svojim mirisom privlači mnoge. Ali ovdje morate biti oprezni jer je Salomonov pečat otrovan i može izazvati razne simptome. U Rusiji se, primjerice, koristio kao sredstvo za povraćanje. Zato ovaj cvijet treba gledati sa sigurne udaljenosti. Kadulja se uglavnom nalazi u rijetkim šumama, a raširenija je u južnoj Njemačkoj.
- Alternativni slezenovac (Chrysosplenium alternifolium)
- Pravi Salomonov pečat (Polygonatum odoratum)
- Kadulja (Teucrium scorodonia)
Šumsko cvijeće u plavoj i ljubičastoj boji
Kod plavog i ljubičastog šumskog cvijeća često je teško odrediti je li cvijet plav ili ljubičast. Ako nije očita, kao kod mirisne ljubičice ili jetrenjače, pojedine se vrste lako mogu pobrkati. Europska ciklama jedno je od najotrovnijih cvjetova koje možete pronaći u alpskom području. Zaštićena je u Bavarskoj i nikada je ne smijete brati sami jer učinak može biti opasan po život. Pjegavi plućnjak je stara ljekovita biljka koja se često bere i poklanja zbog oblika cvijeta koji podsjeća na čašku i intenzivne boje. Plavo i ljubičasto šumsko cvijeće vidljivo je za nekoliko trenutaka u šumi i često je jedna od vrsta koje uspijevaju u polusjeni ili sjeni. Naravno, ovdje ne treba zaboraviti ni mirisnu ljubičicu koja je u antičko doba bila posvećena božanstvima jer ima izrazito intenzivan miris koji ju je činio cvijetom ljubavi.
- pjegavi plućnjak (Pulmonaria officinalis)
- Mirisna ljubičica (Viola odorata)
- Šumski ždral (Geranium sylvaticum)
- Gmizavac (Ajuga reptans)
- Vinova loza (Glechoma hederacea)
- Močvarna kapa (Scutellaria galericulata)
- Gamander Speedwell (Veronica chamaedrys)
- Ljubičasta orhideja (Orchis purpurea)
- Šuplji Larkspur (Corydalis cava)
- Jetrenjak (Anemone hepatica)
- Europska ciklama (Cyclamen purpurascens)
Šumsko cvijeće u crvenkastim bojama
Cvijeće u crvenkastim tonovima može se vidjeti izdaleka po cvjetovima koji se, poput crvenog naprstaca, nalaze na izdanku koji se proteže od lišća. To je najčešća vrsta naprstka u Europi, a ujedno je i izrazito otrovna biljka, pri čemu su svi dijelovi biljke otrovni. Ipak, zbog svoje crvene, gotovo ljubičaste boje, privlači brojne entuzijaste koji je fotografiraju. Jedno od najpoznatijih crvenkastih šumskih cvjetova je uskolisna vrbovica.
Kroz biljku je njemački botaničar Christian Konrad Sprengel u 18. stoljeću mogao uočiti koncept unakrsnog oprašivanja, što je dovelo do boljeg razumijevanja cjelokupnog biljnog svijeta. Immenblatt je jedini predstavnik ovog roda i odabrao je položaj u listopadnim šumama s plemenitim drvećem. List immena je popularan zbog svog slatkog mirisa koji prvenstveno privlači pčele i bumbare. Čak mirišu na med.
- Naprstac (Digitalis purpurea)
- Gavez (Symphytum officinale)
- Crveni češljak (Silene dioica)
- Immenblatt (Melittis melissophyllum)
- Uskolisna ognjenica (Chamerion angustifolium)
- Ljubičasta mrtva kopriva (Lamium purpureum)
Šumsko cvijeće u žutoj boji
Izgleda žuto u šumi. Žuti cvjetovi vjerojatno su jedna od najrazličitijih skupina kada je u pitanju obojeno cvijeće koje se može pronaći u šumi. U šetnji šumom vrijedi pogledati drveće, ispod paprati i druge kutke šume jer se neki od ovih primjeraka možda skrivaju upravo ovdje. Sljedeće šumsko cvijeće nalazi se u njemačkim šumama i mnoga od njih su vrlo popularna i poznata svima. Najbolji primjer ovdje su šipavci, kojih se u šumama može naći u nekoliko vrsta, a posebno visoki slip.
Takozvani je vjesnik proljeća i može se naći već u ožujku u obalnim šumama i na rubovima potoka koji teče kroz te šume. Naravno, ne treba zaboraviti ni šumsku zlatnu zvijezdu koja plijeni pažnju svojim svijetlim cvjetovima. Još jedan predstavnik ove kategorije su popularne žute anemone, koje se, poput šumskih, ističu svojim velikim laticama.
- Jaglac (Primula veris)
- Visoki jaglac (Primula elatior)
- Zlatni ljutić (Ranunculus auricomus)
- Žuta žarnica (Anemone ranunculoides)
- Šumska žuta zvijezda (Gagea lutea)
- Celandin (Chelidonium majus)
- Ruža salata (Aposeris)
- Porodica mlječike (Euphorbiaceae)
- Mali balzam (Impatiens parviflora)
- Veliki balzam (Impatiens noli-tangere)
- Pšenica livadske prepelice (Melampyrum pratense)
- Ripac (Lysimachia vulgaris)
- Penigwort (Lysimachia nummularia)
- Zlatna kopriva (Lamium galeobdolon)
- Šumski jastrebnjak (Hieracium murorum)
- Korijen djeteline (Geum urbanum)
- Smokva (Ficaria verna)
- Močvarni neven (C altha palustris)
- Žuta ljubičica (Viola biflora)
Raznobojno šumsko cvijeće
Jedno od rijetkih šumskih cvjetova koje dolazi u više boja bez primarnog tona je Helleborus. Helleborus je također poznat kao kukurijek i snježna ruža, a ova biljka kukurijek može se naći od Europe do Azije. Ističu se zbog svojih prilično velikih listova i imaju pet latica koje se kreću od crvene preko ljubičaste do bijele i zelene. Božićna ruža, drugo ime za Helleborus, pojavljuje se u ovim brojnim bojama, ali iu drugim vrstama koje se mogu pronaći u Njemačkoj i Europi. Među raznobojnim cvjetovima su i ljupki vilenjački cvjetovi, Epimedium. Obitelj žutika odmah upada u oči svojim jedinstveno oblikovanim cvjetovima koji su zakrivljeni u elegantan oblik i zaista izgledaju fantastično.
Stanište šumskog cvijeća
Avtohtono šumsko cvijeće rasprostranjeno je po šumama, koje se uglavnom nalaze u srednjoj Europi i alpskom području. Zbog svoje raznolikosti, svaku ljetnu i proljetnu šetnju karakteriziraju mirisi i boje ovih biljaka koje se ne koriste samo u medicini i kulinarstvu, već su inspirirale i umjetnike svih vremena. Ako tražite određeno cvijeće, vrijedi prethodno pronaći potrebne informacije o željenoj lokaciji. Neki cvjetovi nalaze se samo u blizini vode i listopadnih šuma, dok naprstac, primjerice, osobito dobro uspijeva u novosađenim crnogoričnim šumama. No ako niste sigurni koju od ovih biljaka tražite, isplati se jednostavno otići u prirodu i šumskim puteljcima potražiti zanimljive primjerke. Odabirom prave boje lako ćete pronaći potrebne informacije o biljci.
Zaštićene biljke
Prije nego uberete neki od šumskih cvjetova, trebali biste se uvjeriti da li je taj cvijet zaštićen. Mnoge od gore navedenih vrsta su pod kontrolom i nalaze se ili na popisu ugroženih vrsta ili su zaštićene iz drugih razloga. Divlji češnjak jedna je od onih biljaka koje se ne smiju samo brati. Bez obzira na to želite li cvijet objesiti kao začin ili sušiti, to nije dopušteno.
Ako biljka nije začinska i koristi se samo za ukras, možete ubrati samo mali buket koji vam stane između palca i kažiprsta. To sprječava da velike količine biljaka jednostavno budu ukradene, jer one obično pružaju osnovu pčelama, kukcima, pticama i sisavcima u nekom obliku. Pazite da ne berete cvijeće u nacionalnim parkovima. Ovdje uvijek postoji zabrana branja biljaka, a čak i ako je iskušenje veliko, to može dovesti do pravnih problema.
Popularno šumsko cvijeće
U najpopularnije šumsko cvijeće spadaju ljubičice. Zbog brojnih vrsta s intenzivnim mirisom, često se donose u vlastiti vrt i oduševe čim ih se otkrije uz cestu. Osim ljubičica, dojmljivi su i jaglaci kojih se vjerojatno svi sjećaju iz djetinjstva. Imaju visok udio sastojaka koji pozitivno utječu na zdravlje. Proljetni cvijet čvora poznat je u cijeloj Njemačkoj zahvaljujući svom drugom imenu, Märzenbecher. Ovaj cvijet nalazimo u mnogim mješovitim i priobalnim šumama, a također je zaštićen i otrovan. Primjetan je u rano proljeće i često izbija ispod snježnog pokrivača kako bi se suočio s novim suncem.