Kako bi biljke što bolje napredovale, osim svjetlosti, topline i vode, potrebno im je i kvalitetno tlo koje ih opskrbljuje svim važnim hranjivim tvarima i pruža potrebnu potporu. Međutim, postavlja se pitanje mora li to biti skupa zemlja za posude ili je obična zemlja za posude više nego dovoljna.
Izraz "zemlja za posude" implicira da je to posebna zemlja za posude ili zemlja za biljke čiji je sastav posebno optimiziran za cvijeće. Međutim, pogrešno je mišljenje da je zemlja za posude prikladna samo za cvijeće. Također je pogrešno vjerovati da će cvijeće nužno bolje rasti u zemlji za posude nego u uobičajenoj zemlji za posude. Suprotno uvriježenom mišljenju, ne postoje obvezujuće smjernice koje se tiču sastava pojedinih vrsta tla, pa je na kraju isključivo diskrecija proizvođača hoće li svoju zemlju deklarirati kao zemlju za saksije ili jednostavno kao zemlju za sadnju.
Na što obratiti pozornost pri kupnji zemlje?
Moglo bi biti od neke pomoći da obratite pozornost na naziv proizvoda kada kupujete zemlju. Međutim, zbog gore navedenog nedostatka obvezujućih smjernica, preporučljivije je usredotočiti se isključivo na stvarni sastav Zemlje. Osim toga, pozornost zaslužuje pH vrijednost i točan sadržaj hranjivih tvari, koji treba što bolje prilagoditi potrebama dotičnih biljaka za hranjivim tvarima. U tom kontekstu valja napomenuti da pH vrijednost ima izravan učinak na apsorpciju hranjivih tvari u biljkama te je stoga važnija od stvarnog sadržaja hranjivih tvari. Također treba napomenuti da je umjereni pH od 6 do 7 idealan za većinu biljaka, ali za nekoliko iznimaka može biti previsok. Primjerice, rododendroni, koji puno bolje uspijevaju u blago kiselom tlu s relativno niskom pH vrijednošću. Također treba napomenuti da za uzgoj treba koristiti tlo siromašno hranjivim tvarima sa što manje soli jer se na taj način potiče stvaranje korijena. Osim toga, važna je konzistencija tla za saksije. Na primjer, za biljke u posudama preporučuje se zemlja koja je vrlo rahla, ali ipak što je moguće strukturno stabilnija. Osim toga, tlo u posudama trebalo bi posebno dobro skladištiti vlagu i biti samo po sebi bogato hranjivim tvarima.
Što je s posebnom zemljom?
Visokokvalitetno posebno tlo koje je optimizirano za određene biljke nudi potencijalne prednosti u usporedbi s uobičajenim tlom za posude. Na primjer, biljke je potrebno rjeđe gnojiti. Nedostatak je što specijalizirano tlo može biti potpuno neprikladno za druge biljke. Također je obično mnogo skuplje od konvencionalnog tla za posude.
Savjet:
Umjesto kupnje nebrojenih vrsta specijalnog tla, možete jednostavno kupiti dobro izmiješano univerzalno tlo, koje je zatim obogaćeno gnojivom prema potrebama hranjivih tvari za dotične biljke.
Klonite se jeftinog "no-name tla"
Čak i ako ne mora nužno biti najskuplji od najskupljih kada je tlo za biljke u pitanju, stručnjaci savjetuju da se ne koristi jeftino tlo za biljke. Kako su pokazale neovisne studije, većina jeftinih proizvoda ne samo da ima neoptimalni omjer miješanja, već su često i toliko slani da negativno utječu na rast biljaka ili potiču razvoj bolesti. U pojedinim uzorcima pronađeni su štetnici, grane i otpad ili čak toksini i spore plijesni koji predstavljaju značajan zdravstveni rizik. Osim toga, tlo loše kvalitete ima tendenciju stvarati blato kada se zalijeva, što dovodi do potpunog stvrdnjavanja ili taloženja kada se osuši.
Ekolozi osuđuju tlo koje sadrži treset
Iako je treset potpuno prirodna i stoga biorazgradiva sirovina koja ima pozitivan učinak na rast biljaka na više razina, ekolozi izričito savjetuju da se zemlja u posudama s tresetom ne sadi. Razlog tome je, s jedne strane, isušivanje čitavih močvara radi vađenja treseta, čime se zauvijek uništavaju neprocjenjivi ekosustavi koji služe kao stanište bezbrojnim životinjama i biljkama. S druge strane, isušivanje močvara dovodi do povećanog ispuštanja ugljičnog dioksida koji šteti klimi. Osim toga, prema procjenama stručnjaka, prirodne rezerve treseta bit će potpuno iscrpljene za nešto manje od deset godina, zbog čega se već neko vrijeme očajnički traže ekološki prihvatljive i održive alternative.
Alternative tresetu
Trenutno postoje dvije iznimno zanimljive alternative tresetu, koje se već sve više nalaze u trgovinama. Prva alternativa je zemlja za posude ili zemlja za posude s kokosovim vlaknima, koja mogu pohraniti znatno više vode u usporedbi s tresetom. Osim toga, kokosova vlakna su brzo obnovljiva sirovina koja osušena zauzima malo prostora te je stoga posebno laka za transport, što čak i duže transportne rute čini aktualnijima. Osim toga, sušeni supstrat od kokosa pokazao se izuzetno lakim za korištenje.
Druga alternativa je nusproizvod proizvodnje drvenog ugljena nazvan ksilitol, koji se do sada jednostavno spaljivao u elektranama na ugljen, iako daje daleko manje energije od lignita. Srećom, sada je otkriven pozitivan utjecaj koji ksilitol ima kao sastojak zemlje za sadnju na rast, snagu cvjetanja i zdravlje biljaka. Na primjer, ksilitol ima neuobičajeno veliki volumen pora, što osigurava izvrsnu prozračnost tla za posude. Unatoč izvrsnoj propusnosti zraka, ksilitol se ipak pokazao izuzetno strukturno stabilnim. Osim toga, ksilitol ima sličan visok sadržaj huminske kiseline kao i treset, zahvaljujući čemu pH vrijednost tla za posude ostaje na zdravoj razini. Osim toga, ksilitol je gotovo bez ikakvih zagađivača i soli koji bi mogli previše opteretiti biljke. Osim toga, ksilitol ostaje uglavnom bez korova. Nadalje, pozitivno utječe na klimu tla. Osim toga, proizvodnja ksilitola ne predstavlja nikakvo dodatno opterećenje za okoliš.
Često postavljana pitanja
Nije li kompost jednako dobar kao zemlja za posude?
Kao što je pokazao srodni eksperiment na Sveučilištu u Budimpešti, čisto kompostno tlo nije odgovarajuća zamjena za visokokvalitetno tlo za posude ili sadnju. Unatoč tome, ovisno o projektu, preporuča se obogatiti konvencionalno tlo za posude dobro zrelim kompostom u omjeru miješanja 2:1.
Možete li izbjeći gnojivo sa zemljom za posude?
Čak i ako je tlo za posude obično već obogaćeno gnojivom i ima relativno visok sadržaj hranjivih tvari, možda će ga ipak trebati gnojiti.
Koliko često treba mijenjati zemlju?
Općenito se preporučuje da se tlo lončanica u potpunosti zamijeni svježim tlom za lončanice jednom godišnje ili barem svake dvije godine, samo radi zaštite biljaka od bolesti i štetnika.
